Analiza i prognoza: COVID-19 u BiH i regionu

COVID-19 - Hari Maslic
Share

Još uvijek je eksponencijalna brzina širenja covida-19 u BiH, kao i na globalnom nivou. Iako su brojevi onih koji su pozitivni na virus mali u odnosu na Italiju, Španiju ili Njemačku. Čak i procentualno po broju stanovništva Bosna i Hercegovina je u dobrom položaju. Ali potencijalni rizik je u manjem entitetu Bosne i Hercegovine.

Pregled i poređenje situacije u Evropi

Pandemija prije uvođenja mjera

Početak pandemije u svim zemljama je bio nestabilan i imao veoma veliki progresivni rast novootkrivenih pozitivnih na corona virus. Srbija (zelena linija) počinje da javlja podatke prema svjetskim institucijama tek od 09.03.2020.

Pandemija nakon uvođenja mjera

U drugom vremenskom prozoru (Pandemija nakon uvođenja mjera) dolazi do početne konfuzije, jer različite odluke o uvođenju mjera dovode do neophodne mobilizacije kompletnog zdravstvenog, tehničkog, sigurnosnog, političkog, ekonomskog i socijalnog stuba jedne države. I ekstremno brzog prilagođavanja novonastaloj situaciji. Osim toga u svim zemljama dolazi do masovnog testiranja potencijalno oboljelih od virusa i onih koji bi mogli biti potencijalni prenosioci virusa.

I u ovom vremenskom prozoru ponovo dolazi do izražaja „drugačiji“ razvoj pandemije u Srbiji (zelena linija). Naime i u ovoj fazi za razliku od drugih evropskih država, razvoj pandemije u Srbiji nakon 09.03.2020 do otprilike sredine marta nije pod kontrolom i ima veoma ekstreman porast oboljelih od corona virusa.

Dok druge zemlje u ovom periodu postižu „stabilizaciju“, umjesto linearnog rasta, dovode razvoj pandemije u „lagano zaokruživanje“ linije rasta (opadanje eksponencijalnog porasta novih slučajeva), dotle u Srbiji pandemija raste linearno.

Uticaj mjera na pandemiju

Nakon otprilike 25.03.2020 borba protiv pandemije u svim evropskim zemljama ulazi u fazu stabilizacije, konstantnog opadanja porasta novih slučajeva oboljenja i naziranja skorog dolaska maksimalnog nivoa pandemije. Na žalost i u ovoj fazi statistički razvoj pandemije u Srbiji nesmetanom linearnom brzinom nastavlja da se širi.

Posmatrajući linije razvoja pandemije na dijagramu može se primjetiti da nakon ulaska u fazu „Pandemija nakon uvođenja mjera“ sve zemlje, osim Srbije i djelimično BiH, imaju „harmoničan“ porast novih slučajeva, bez velikih „oscilacija“ i „drastičnih“ promjena novih slučajeva „na gore ili dole“. To znači da je „pandemija“ pod kontrolom ili u slučaju Srbije da postoje veliki razlozi da to još nije postignuto.

Analiza podataka

Kao i u svim drugim projektima ili statističkim analizama na osnovu vrijednosti ovih funkcija (linija) i njihovom „progresu“ mogu se izvući zaključci koji opisuju prošlo, sadašnje i buduće ponašanje (prognoza).

Opadanje brzine (opadanje broja novih pozitivnih na virus) dovodi do „laganog“ padanja uspona eksponencijalne funkcije (linije). Taj trend je odlučujući kod svih „planiranja“ nekog procesa, a koji treba da dovede do smirivanja neke situacije ili do njenog „ublažavanja“.

U slučaju corona pandemije to bi značilo da se stvaraju uslovi da pandemija u dogledno vrijeme dostigne maksimum i da bude pod kontrolom.

To je naravno povezano sa puno unutrašnjih i vanjskih faktora, ali odlučujući su smanjivanje međuljudskih fizičkih kontakata, efikasan zdravstveni sistem i rasprostranjeno testiranje na virus, a kako bi se što prije identifikovali oboljeli od virusa i tako nekontrolisano širenje zaraze na vrijeme stavili pod kontrolu.

Trenutna referenca za kontrolu situacije je razvijanje pandemije u Kini. Po toj referenci situacija je pod kontrolom kada broj novooboljelih stagnira i tendira približavanju na nulu. Odnosno kad exponencijalni rast „gubi intenzitet“. O tome smo više pisali u komentaru „COVID-19 na globalnom nivou“, a usporedbe radi, sljedeći dijagram prikazuje razvoj pandemije u Kini (svijetla naranđasta boja) i njeno zaustavljanje početkom marta.

Gledajući razvoj situacije u Španiji i Italiji brojevi govore da je Italija blizu tog cilja. Španija kao i Njemačka imaju veliki broj oporavljenih, tako da i u tim zemljama dolazi do smirivanja situacije i stavljanje pod kontrolu širenja COVID-19 pandemije.

Osim toga na prethodnom dijagramu je i Švedska. Za razliku od većine ostalih zemalja Švedska igra na kartu slobodnog širenja pandemije i pri tome ima na raspolaganju veliki broj ekonomskih, ljudskih i institucionalnih resursa koji nisu angažovani u sprovođenju mjera socijalne restrikcije i ekonomske blokade.  Veoma zabrinjavajuće je da u svim tim konstelacijama, brzina širenja i rasta oboljelih od virusa ima najveći trend u Srbiji, iako je Srbija uvela jedinstvene mjere restrikcija nad kompletnim stanovništvom i pri tome ulazi u eru mogućih socijalnih nemira.

Osvrt na pandemiju u BiH

Ukupna situacija u Bosni i Hercegovini, kao „kombinacija“ razvoja pandemije u manjem entitetu koji slijedi „mjere“ Srbije i većeg integrisanog entiteta koji slijedi mjere modernih i potvrđenih kriznih metoda upravljanja  je jedan presjek ukupne situacije. Dok je u Federaciji BiH na djelu sličan razvoj situacije kao i drugim evropskim zemljama, u manjem entitetu BiH situacija je izvan kontrole i pandemija se širi linearno tj. mjere koje je poduzela vlast u tom dijelu BiH nemaju još uvijek „preventivnog“ efekta i nisu u stanju kontrolisati pandemiju. Situaciju prikazuje dijagram na osnovu podataka JHU-a (Johns Hopkins University):

Siva linija (BiH) je širenje pandemije na osnovu podataka iz Federacije BiH (naranđasta linija) i  iz manjeg entiteta RS (plava linija).

Na dijagramu je vidljivo da je rast pandemije u manjem entitetu skoro pa konstantan tj. rast je linearan. To u praksi znači da poduzete mjere od strane vlasti u tom entitetu ili nisu dovoljne ili su brojevi o „pozitivnim“ drugačiji nego što se prezentuju.

Postoji i treća mogućnost, da zbog pokušaja da se situacija prikaže boljom nego što jeste, da pravi uzroci takve situacije nisu otkriveni. U takvoj situaciji, bez detaljne matematičke analize nije moguće „potrefiti“ poželjni broj, pa manipulisanje podacima dovodi do linearne funkcije, a koja u realnosti predstavlja „rast bez ograničenja“ tj. maximuma.

Jedan primjer neodgovornosti u tom dijelu BiH je npr. gradonačelnik Banja Luke koji sedmicama obavještava javnost da je situacija pod kontrolom.

Ili ponašanje srpskog exstremiste Dodika koji posjećuje strane države i pri povratku još nikad nije bio u samoizolaciji, tako da je potencijalno moguće da je on lično prenosilac i nulti pacijent. Pri tome treba uzeti u obzir da kroz funkcije koje obavlja svaka Dodikova posjeta Srbiji traži mobilnost vozača, pilota, tjelohranitelja, sekretara, zamjenika, prevodioca i ostalih koji čine njegov kabinet. Dodik, kao neodgovorni ekstremistički nosilac bahatosti i neodgovornosti je zbog vlastitog komfora i ličnih poslovnih obaveza u Srbiji (nekretnine i dr.) stavio kompletan region u opasnost zaraze. Sama činjenica da je sin Predsjednika Srbije inficiran virusom, govori u prilog tome.

Dakle na jednom djelu BiH (veći entitet) pandemija i mjere protiv pandemije su kompatibilne s mjerama drugih evropskih država i pokazuju isti trend, kao npr. tok pandemije u Njemačkoj.

Drugi dio BiH (manji entitet) zbog separatističkih razloga i pritiska da i u kriznim situacijama radi sve suprotno od „države BiH“, pa čak i na štetu srpskog naroda, ima za posljedicu opasno širenje pandemije bez izgleda da to zaustavi u sljedećih 2-3 mjeseca te time dovodi u opasnost čitavu državu BiH i region u okruženju. Upravo zbog toga Dodik ovih dana koristeći neodgovorne medije koje kontroliše, traži konflikt sa Inzkom, “Sarajevom” ili nekim trećim, a kako bi sakrio objektivnu situaciju i kako bi spriječio vlastitu izolaciju, iako nije isključeno da on ili neko iz njegove pratnje možda već sedmicama prenosi virus.

Restriktivne mjere u Federaciji mogu već sada da se postepeno ukidaju, ali zbog situacije u manjem entitetu i potpuno suprotnog pristupa pandemiji, mogle bi da budu ubrzo ponovo na snazi.

Problem je što krizno područje (manj entitet) ima uticaj na čitavu situaciju u BiH.

Najdrastičniji primjer je Banja Luka, a koja ima 24% oboljelih od ukupnog broja u BiH.

Opasnost da iz tog klastera dođe do nekontrolisanog širenja unutar BiH, ali i na Republiku Hrvatsku je rizik koji država BiH mora uzeti u obzir i na principu zapadnih provjerenih metoda za suzbijanje tih rizika, pronaći rješenje za minimiziranje takve opasnosti. U suprotnom došlo bi do blokade kompletne BiH, a posljedice po zdravlje građana BiH bi zbog ekstremnog djelovanja Milorada Dodika bile nesagledive.

Suzbijanje opasnog djelovanja iz manjeg entiteta

  1. Po svojim zakonskim i ustavnim ovlaštenjima u stanju vanrednog stanja Ministartvo Sigurnosti BiH u saradnji sa SIPA-om mora izolovati kretanje i djelovanje Milorada Dodika.
  2. Njegova lična izolacija je neophodna kako bi se utvrdilo (testiralo) da li su on i članovi njegovog tima nosioci virusa i da li je virus eventualno u inkubacijskom stanju, te je potrebno da budu izolovani od 14 do 28 dana.
  3. Svaki odlazak Dodika i njegovog tima izvan mjesta prebivališta, a nakon 28 dana izolacije mora biti spriječen i sankcionisan kao i kad su u pitanju drugi građani.
  4. U slučaju da Dodik mora da obavlja neki posao, potrebno je napraviti šatorsko naselje (home office) u kojem će on nesmetano moći i dalje da širi mržnju, poziva na rat, slavi ratne zločince i širi strah od naroda nad kojim je on indirektno izvršio genocid u vrijeme kad je kao član ratne Skupštine terorističke paradržave podržavao i odobravao zločine.

Međunarodna pomoć

Državne institucije, državni štab za koordinaciju borbe protiv pandemije, Vijeće Ministara je mjesto gdje se koordinira i određuje gdje, kada i kako će biti poslat zahtjev za pomoć. Ali jedno je dostojanstveno tražiti pomoć, a drugo je prosjačiti onako kako je to radio Milorad Dodik, a da bi stvorio lošu sliku o BiH kao državi.

Rusija, Kina su u takvoj situaciji na međunarodnom planu da pokušavaju imati kontakt sa Evropom, pa ako treba i sa ekstremistom kakav je Dodik. Jer u principu, vrata su zatvorena, a koketiranje sa ekstremistima poput Dodika, ta vrata zatvaraju još čvršće. Međutim, način kako Dodik prosjaći pokazuje koliko nema poštovanja ni prema Rusiji, ni prema Kini, te ih koristi za njegove kriminalne ciljeve.

Bosni i Hercegovini ne treba pomoć od Srbije, ni pomoć od Hrvatske, ako to nije dogovoreno na državnom nivou. Jer i te zemlje su u istoj situaciji. Prije je da Srbiji treba pomoć od Bosne i Hercegovine, jer trenutna srbijanska vlast je blokirala čitav Balkan pred međunarodnom zajednicom.

Sreća ta blokada ne važi za BiH, a što potvrđuje pomoć Amerike, Turske, EU-a, MMF-a. I tome naravno nije dao doprinos Milorad Dodik. Sva ta pomoć i solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom je zbog njenih građana.

Na kraju krajeva, politička elita koja radi i djeluje u i iz Sarajevu, zdravstvene ustanove širom zemlje, policija, ljekari, medicinski tehničari i sestre, poštari, kasireri, novinari i dr., a posebno njeni građani su ti koji i danas nose najveći teret borbe protiv pandemije.

Izlaz iz krize

Svijet kao karantin, zatvorene granice, ukidanje ljudskih sloboda mogu da budu efikasne samo jedno “kontrolisano” vrijeme. Na kraju će se donositi odluke koje će postepeno ukidati “kolektivni karantin”, jer će vjerovatno posljedice koje su povezane s aktuelnim mjerama, posebno socijalne, ekonomske, a koje će također pogoditi i zdravstvo, prinuditi države da se protiv corone bore na liberalniji način. Kao Švedska ili Njemačka.

Posljedice covida-19 mogu biti manje, nego posljedice onoga što bi došlo, ako bi svijet predugo ostao karantin. Da dođe do takvog pristupa potrebno je još nekoliko sedmica ili maximalno dva mjeseca, zavisno od djelovanja pandemije, od države do države, ali mora doći do preokreta. Naravno za takvo djelovanje biće potrebno skloniti sa odgovornih pozicija neke koji su efikasni u ovoj situaciji, sličnoj vojnoj diktaturi i ratnom stanju. Za liberalniji pristup, a koji će biti uskoro neophodan, kao što je danas neophodna socijalna izolacija, biće potrebni i drugi ljudi, širih pogleda na uzroke i posljedice, bez političkih uspona i padova, dakle moderni ljudi sa kompetencijom liberalnog efektivnog menadžerskog instinkta i iskustva.

Dipl.-Ing. Hari Maslic (Business Analyst)