BiH i regionVijesti

Denis Zvizdić: Nema volje za suočavanje s istinom iz prošlosti

Share

U organizaciji koalicije za REKOM u Sarajevu je počeo jedanaesti Forum za tranzicijsku pravdu u post-jugoslavenskim zemljama, posvećen razmatranju uticaja inicijativa nevladinih organizacija, mirovnih grupa, članova akademske zajednice i umjetnika na uspostavljanju tranzicijske pravde u zemljama.

 

Forum se odvija u kontekstu završetka rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, donošenja Strategije EU za Zapadni Balkan, rastuće nacionalističke i populističke retorike, ali i izražene podrške većine lidera Zapadnog Balkana da u okviru Berlinskog procesa potpišu sporazum o osnivanju REKOM-a.

U radu Foruma učestvovuje 70 delegata Koalicije za REKOM i 100 učesnika iz kruga civilnog društva, akademske zajednice, istraživača tranzicijske pravde, domaćih državnih i međunarodnih organizacija, kao i institucija koje se bave upostavljanjem vladavine prava, narušene teškim kršenjem ljudskih prava u ratovima 1990-ih godina. Poziv za sudjelovanje na forumu upućen je i bh. političarima, te predstavnicima ambasada i međunarodnih organizacija u BiH.

Proces tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini nije, nažalost, okončan ni 22 godine nakon završetka rata i bojim se da će nam trebati još dosta vremena da izgradimo društvo u kojem će svi građani imati jednako pravo na pravdu, poručio je danas predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

“Iako je proteklih godina i vladin i nevladin sektor, uz značajnu pomoć međunarodne zajednice, uložio dosta napora da se riješe brojni slučajevi drastičnog kršenja ljudskih prava u ratnom i poratnom periodu, činjenica je da ne možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima. Mislim, prije svega, na prvi mehanizam tranzicijske pravde, odnosno, istraživanje i krivično procesuiranje ratnih zločina”, istakao je Zvizdić.

Prema procjenama Haškog tribunala pred pravosuđem BiH je još preko hiljadu neprocesuiranih predmeta ratnih zločina, dok neka istraživanja navode da je oko pet hiljada osumnjičenih za ratne zločine i dalje na slobodi. U međuvremenu su zatražene izmjene i dopune Državne strategije, prolongirani su ranije utvrđeni rokovi za procesuiranje najkompleksnijih predmeta ratnih zločina, što je kod žrtava produbilo nepovjerenje u rad domaćih pravosudnih institucija.

Dodatni je problem što su mnogi osumnjičeni, optuženi, pa i presuđeni ratni zločinci spas pronašli u susjednim državama Srbiji i Hrvatskoj, gdje su i pored urgencija bh. pravosuđa pošteđeni krivičnog progona”, naveo je Denis Zvizdić

On je potcrtao da Vijeće ministara BiH ne može utjecati na rad Tužilaštva i Suda BiH.

Vijeće ministara BiH otvoreno za svaku saradnju s organizacijama civilnog društva, te cijeni njihov ogroman angažman u istraživanju i dokumentiranju ratnih zločina i otkrivanju pune istine o bliskoj prošlosti bez koje nema zdrave budućnosti.

“Ipak, pred svima nama je još puno posla, jer ne smijemo prestati tražiti one koji se još uvijek vode kao nestali, moraju se osigurati sredstva za povratak svakog prognanika, pronaći način da se povratnicima omogući život dostojan čovjeka i zadovolji minimum ljudskih prava, kao što je pravo na rad i obrazovanje na maternjem jeziku. Naša stvarnost potvrđuje da se praksa tranzicijske pravde u BiH svakodnevno suočava sa novim poteškoćama i izazovima, ponajviše iz razloga što se nedavna ratna prošlost još uvijek različito interpretira, što nema iskrene volje za suočavanje s istinom i jer još postoje snage koje nisu odustale od ratnih ciljeva”, zaključio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.