Kad priroda liječi: Boravak u prirodi poboljšava zdravlje

Kad priroda liječi: Boravak u prirodi poboljšava zdravlje
Share

Priroda nas odmara, povećava naš imunološki sistem i kreativnost. U svakoj šetnji nam otkriva nešto novo, izaziva čuđenje i budi radoznalost. Jednostavno rečeno – izlet u prirodi je nešto najbolje što možete učiniti za sebe i svoje tijelo.

Vijekovima su veliki filozofi, umjetnici i znanstvenici crpili svoju snagu i ideje boravkom u prirodi. Nakon samo nekoliko minuta provedenih u prirodi otkucaji srca se usporavaju i postajemo opušteniji i kreativniji.

“Već nakon pet minuta boravka u prirodi tijelo i um doživljavaju promjenu. Otkucaji srca se usporavaju, mišići lica opuštaju, a čeoni režanj mozga usporava svoj rad, što kasnije potiče moždanu aktivnost i kreativnost”, tvrdi Florence Williams.

Ona je autorica knjige “The Nature Fix: Why Nature Makes us Happier, Healthier, and More Creative”. Florence Williams je provela pet godina proučavajući kako nas boravak u prirodi čini ljudima. Proputovala je korejske šume tražeći šumare koji provode programe izlječenja u šumi, posjetila je zelene predjele Škotske, gdje se koristi ekoterapeutski pristup za liječenje mentalno oboljelih ljudi. Uputila se na put po rijekama Idaha u pratnji iračkih veterana oboljelih od posttraumatskog stresa i nastavila do Zapadne Virginije pokušavajući otkriti kako boravak na svježem zraku pomaže djeci s ADHD-om.

“Zamislite da postoji čarobna pilula koja liječi sve bolesti modernoga doba, od ublažavanja stresa do popuštanja simptoma karcinoma. Sad zamislite da tako nešto već postoji i da je riječ o starom narodnom lijeku – prošetajte parkom ili otiđite planinariti, bez recepta”, preporučuje autorice.

Moderan način života sve nas više udaljava od boravka vani, a to je vrlo destruktivno za naše mentalno i fizičko stanje, poručila je Williams.

“Samo 15 minuta provedenih u šumi pokazalo se korisnim jer je značajno smanjilo nivo hormona stresa kortizola. U slučajevima kad se boravak u prirodi produljio na 45 minuta, primijećena je poboljšana kognitivna funkcija kod ispitanika”, kaže Florence Williams.

U saradnji s istraživačima koji rade na tri kontinenta na polju prirodne neurologije, otkrila je kako se aerosoli prisutni u zimzelenim šumama, u organizmu “ponašaju” poput blagih sedativa dok ujedno poboljšavaju disanje. Zvuk vode i cvrkut ptica dokazano podiže raspoloženje i razbuđuje, a i sam pogled na prekrasne pejzaže potiče stvaranje alfa valova u mozgu koji su zaslužni za osjećaj opuštenosti.

Većina uzoraka koji se pojavljuju u prirodi, poput onih koji nastaju kad kapljica kiše udari o površinu vode ili načina na koji su aranžirani listovi, čine fraktale. Mrežnica u oku pomiče se baš u obliku fraktala prilikom gledanja. Svi možemo pronaći malo vremena i provesti ga u prirodi. Svega pet sati mjesečno imat će pozitivan uticaj, a to ne znači da vam treba daleki i skupi put u planine. I gradski park učinit će svoje, tvrdi autorica. Dodaje da, uz sve to, boravak u prirodi potiče i velikodušnost, jer kad se bolje osjećamo, bolji smo i prema drugima ljudima.

“Gledao je oko sebe kao da prvi put vidi svijet. Lijep je bio svijet, bio je šaren, neobičan i zagonetan, bio je svijet! Tu je bilo modro, tu žuto, tu zeleno, plovilo je nebo i rijeka, stajala šuma i gorje, sve lijepo, sve zagonetno i magično, i usred toga on, probuđeni, na putu k samome sebi.”

― Hermann Hesse