Dokumentacija iskustva djece tokom opsade i genocida u Srebrenici

Share

13. juna 2020 su javnosti zvanično predstavljeni rezultati prve faze dokumentacije iskustva djece tokom opsade i genocida u Srebrenici, projektu realiziranom kroz saradnju Memorijalnog centra Srebrenica i Muzeja ratnog djetinjstva. 

Formirana je zajednička kolekcija ove dvije institucije, kao prva kolekcija o djetinjstvima koje su obilježili opsada i genocid u Srebrenici, te će ista predstavljati važan doprinos dokumentaciji genocida iz ugla djece. Multidisciplinarni projektni tim uključivao je antropologe, psihologe, historičare, te je bio sastavljen od predstavnika obje institucije. Rad na projektu predvodila je Lejla Hairlahović ispred Muzeja ratnog djetinjstva, odnosno Hasan Hasanović ispred Memorijalnog centra Srebrenica.

“Čast nam je da smo imali priliku raditi na ovom projektu za koji vjerujemo da ima ogroman značaj, ne samo u kontekstu dokumentacije genocida u Srebrenici, već općenito kada je u pitanju dokumentacija genocida iz ugla djece”,  kazala je Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog  djetinjstva, te dodala kako je bilo zadovoljstvo raditi sa posvećenim i motiviranim timom Memorijalnog centra Srebrenica.

Korištena je metodologija Muzeja ratnog djetinjstva te je postavljen temelj za buduće aktivnosti dokumentacije i prezentacije iskustva djece tokom genocida u Srebrenici. Kolekcija zasnovana kroz projekt pripada i MCS i MRD, te će je obje institucije u budućnosti koristiti u svojim izložbama, prezentacijama i drugim aktivnostima.

“Zahvalni smo Muzeju ratnog djetinjstva što je otvorio svoja vrata ovoj saradnji. Kao Muzej koji je dobio brojna važna međunarodna priznanja, te je pokazao šta tim profesionalaca koji vjeruje u neku ideju može da napravi, jasno vidimo da možemo mnogo toga da naučimo na njihovom primjeru. Oni su dokazani prijatelj naše institucije, te su kroz svoj pristup istraživanju rata u BiH, ali i šire, pokazali kako se narativ temeljen na istini, činjenicama i ličnim pričama može učiniti bliskim svakome i razumljivim svijetu”, dodao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.

“Preko 100 ljudi koji danas imaju svoje porodice i od kojih mnogi i sada žive u Srebrenici ili okolini iskazalo je želju da njihova sjećanja i uspomene postanu dio ove kolekcije, ali i hrabrost da dođu i da o svojim iskustvima govore pred kamerom. Ovaj projekt rezultirao je sa 70 sati video materijala, te blizu 100 dokumentovanih uspomena, među kojima su dominirala pisma i fotografije, ali i nekoliko rijetkih sačuvanih ličnih predmeta poput džempera, jakne, ruksaka i slično”, pojasnio je Hasan Hasanović, kustos Memorijalnog centra Srebrenica.

Inserte snimljenih video svjedočenja pogledajte u videu koji je pripremio Memorijalni centar Srebrenica: OVDJE

Izvor: 

Komentariši