Skupna izložba umjetnika okupljenih oko portala Ludvig dizajn “Slike i Snovi“

Skupna izložba umjetnika okupljenih oko portala Ludvig dizajn "Slike i Snovi“
Share

U srijedu, 11. listopada 2023., u 19 sati, u renomiranoj Galeriji Slovenskog doma u Zagrebu (Masarykova 13), održat će se izložba pod nazivom “Slike i snovi”. Ovaj događaj okuplja tridesetak talentiranih slikara iz različitih dijelova države, pružajući posjetiteljima priliku da istraže raznolikost kreativnosti i umjetničkih izraza. 

Izložba “Slike i snovi” istražuje slobodnu temu, što je umjetnicima omogućilo da se izraze bez ikakvih ograničenja. Posjetitelji će moći uživati u širokom rasponu umjetničkih stilova, tehnika i interpretacija, što čini ovu izložbu iznimno intrigantnom i inspirativnom za sve ljubitelje umjetnosti.

Izložba “Slike i snovi” istražuje slobodnu temu, što je umjetnicima omogućilo da se izraze bez ikakvih ograničenja. Posjetitelji će moći uživati u širokom rasponu umjetničkih stilova, tehnika i interpretacija, što čini ovu izložbu iznimno intrigantnom i inspirativnom za sve ljubitelje umjetnosti.

Galerija Slovenskog doma Zagreb ima dugu povijest podrške umjetnosti i kulture, a ovaj događaj nastavlja tu tradiciju pružajući platformu za umjetnike da podijele svoje radove s javnošću. Izložba će biti otvorena za posjetitelje dva tjedana nakon otvorenja, pružajući dovoljno vremena svima zainteresiranima da posjete galeriju i uživaju u umjetničkim djelima izloženim na ovom događanju.

Očekuje se velik broj posjetitelja koji će se diviti umjetnosti koja proživljava “Slike i Snove” trideset umjetnika. Ulaz na izložbu je slobodan, što omogućava svima da se pridruže ovoj izvanrednoj umjetničkoj manifestaciji.

O izložbi “Slike i Snovi”

Datum: 11. listopada 2023.
Vrijeme: 19:00 sati
Mjesto: Galerija Slovenskog doma Zagreb, Masarykova 13, Zagreb
Ulaz: Slobodan

Osvrt

Ana Sušec nam dočarava u divnom prikazanom pejsažu treperavog lišća na drveću i vlatima nepokošenih trava, gdje prvi plan nadopunjava intervencija čovjeka s ogradama  i obavljenom kosidbom, dolazak jeseni.

Na slici No name anonimnost siluete ženskoga lika-akta Andrea Stanić uvjerljivo nadopunjava na apstraktni način prostor u sinkroniziranom ritmu vertikala.

Anica Gašpar– crkva sv.Bernarda s uspješno niskim prikazom horizonta, gotovo iz žablje perspektive monumentalno se uzdiže brod i toranj svete građevine oslikano s vrlo rafiniranim prelazima boja i tonova.

Danica Kuštrak– iz gotovo Rembrandtove tamne pozadine vidimo kako izranja cvijet suncokreta s brižno oslikanim laticama i  listovima koji također uranjaju prostorno u pomenuto okruženje.

Davorka Radočaj– nam prikazuje mirno namreškano more s horizontom gotovo zlatnog reza i tamnim akcentom uz visoka jedra, cijela slika odiše usklađenosti modrih i rozih tonova.

Kod Dijane Savić gledamo centralno postavljenu kompoziciju s uvjerljivo sugerirajućom staklom vaze, kao žutih i crvenih cvjetova interpretiranih u vertikalno razvodnjenom sfumatu.

Dražen Petrović nam prikazuje snažan toplo hladan kontrast u podjednakoj snazi modrine  i violetne, kontra strukturama energičnim i profinjenim, uostalom i svjetlo ima te osobine.

Dušica Božiću  divnom kontrastu dvojnosti u kompoziciji naspram očišćenog neba. Donji dio slike prikazuje uzburkano more s divnim oslikanim valovima s akcentiranim obzorju s tri galeba.

U slici Gordane Marijić vidimo vrlo ekspresivan doživljaj, stilski vjerodostojan , prikazan vremenski dotrajalosti života, ovog puta stabla odnosno simbolično svake biosfere.

Hana Babić nam narativno obilježava vremešnost prolaznosti simboliziranog starom fasadom, florom kao i asocijacija pomenute osobe.

Irina Hrdelja– prvi plan pokazuje znalačku obradu lopoča vrlo jasnih kontura, što uspješno kontrira drugom i trećem planu oslikanom u izvjesnom kolorističkom sfumatu.

Ivana Pleština– jedinu kromatsku a i osjećajnu toplinu daju na ovoj slici horizontalni žal i vertikala djevojke. Obojeni su toplim bojama za razliku mora i neba uznemirenim vjetrom.

Jadranka Šarić– blaga inklinacija sjetne figure u kompoziciji slike asocira na višeznačnost različitih osjećaja.

Jadranka Šlipogor– pod osamljenim drvetom afričke pinije i u slici centraliziranom jarom sunca zatečen je lav pridodanim antropomorfnim obliku.

Jadranka Pokupec– iz tamne pozadine ističe sa svojom svjetlinom atribute mrtve prirode tog tihog života ubranog cvijeća, zanimljiva je kompozicija u odnosima horizontale i vertikale.

Jasenka Smrekar– slika je vrlo znalački naslikana ugljenom, uz pomno promatrane oblake, kamen i mediteransko raslinje.

Kristina Graff– vizija mnogoznačnih pobuda, trčanja, letenja, lebdenja pa čak i uskrsnuća u monokromatskoj kružnoj i vertikalnoj kompoziciji.

Ljiljana Jovanović– tašizam rješava, ritmički i koloristički obrađenu krošnju drveta dobro ukomponiranu u slikarski kadar.

Kod Ljiljane Sinovčić vidimo  prisustvo moderne ikonografije uz primjenu tehnoloških postupaka rada sa zlatnim listićima i velikim odmakom od kanona portreta.

Ljiljan Tršan– prisutnost plošnog poimanja površine u širokim zahvatima (rađeno i takvim kistom) odlike su mnogih slikara u povijesti slikarstva. Uočljiva je i sloboda geste.

Marija Omazić– univerzalnost vizija svih velegradova noći uz mnoštvo visokih vertikala, staffagno prisustvo osobe ovdje je osamljenost ili izgubljenost.

Marija Tokić– odličan grafizam grana i granja kao i prisutnost mirnih voda očito su jako doživljena osobnom zavičajnošću a time i snažnom interpretacijom.

Mira Čikardić– slika motivom koji spada  u kategoriju žanra, vrlo je vješto i znalački dorađena s prikazom ambijenta djeteta niskog horizonta, čučanjem umanjenog.

Nela Stamenović– na uspješan impresionistički nam doživljava  prikaz kaskada vode; sve titra, pršti u suglasju kako forme tako i boje. Adekvatan doživljaja i boje.

Oste Erceg – njegova  starleta=filmska glumica sporednih uloga je uspješan simbolički prikaz jedva primjetljive nazočnosti u košmaru silnih i sveprisutnih glumaca-ovdje prevladava potez  linija i obojenih površina.

Pina Perović– zagonetan ali često korišten broj sedam, sedam gora, sedam mora, sedam patuljaka (septem artes liberales) sedam slobodnih umijeća ovdje sliku simbolizira sedam bijelih ruža tumačeći sedam darova duha svetoga.

Valentina Dujela– tehnika kolaža se koristi u slikarstvu od vremena kubizma (Georges Braque, Pikaso) ispresavijana tkanina uvjerljivo tumači kinđurenje i kočoperenje nama egzotičnog porijekla nama udomaćenog pauna.

Vesna Zvonarević– izvjesna sonornost zrači iz te slike s tročetvrtinskim visokim horizontom da bi stup odraza u lagano namreškanom moru pokazao što dužim, gotovo se čuje šum mora.

Vlatka Bauer– dvije jake i jarke boje, crvena i crna, dva usporedna stupa ili struktura cvijeta snažno djeluju zajedno, jedan do drugoga tumačeći naslov slike.

Željka Podobnik– žal, hridi, zavjesa, štok prozora na kome sjedimo, dim, sve je puno zagonetnih simbola kao u našim snovima. Ipak aludira na izvjesnu osaljenost.

Zvjezdana Žužić– papirnati lebdeći zmaj, zmajevi veselih dječjih boja, kompozicijski odlično razvagani popunjavaju prostor, koji djeluje poput vrlo dobre apstraktne slike.

Đurđica Pirkić– s horizontom u pola slike jako uvjerljivo smeđim tonovima dočarana je jesen s blatnjavim poljskim putevima i lokvama vode koje odsijavaju nebesko svjetlo

Osvrt napisao prof. Nedeljko Tintor.

Željko Bedić, www.ludvig-designe.com