Zbog razornih kriza, ratova i sukoba u mnogim dijelovima svijeta, broj izbjeglica i raseljenih lica se svake godine povećava. Donosimo pregled najvećih aktuelnih kriza i ratova koji kao posljedicu imaju protjerivanje i bježanje miliona ljudi, najčešće povezano sa etničkim motivima i nasiljem.
Rohinje – Bježanje od etničkog čišćenja, po mnogima, od genocida
Ovo je najbrže rastuća izbjeglička kriza u svijetu, Ujedinjene nacije su 2017. godine opisale situaciju Rohinja, kao žrtve etničkog čišćenja. Za nedelju dana, preko pola miliona pripadnika muslimanske manjine napustilo je svoju domovinu Mijanmar i potražilo spas u susjednom Bangladešu, jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta. Gotovo milion Rohinja, u najvećem svjetskom kampu izbjeglica Kutupalongu čeka povratak domovima, a koji do sada nije realizovan. Mijanmar kontroliše Budistička većina, a vlasti te zemlje ne dozvoljavaju međunarodnim institucijama pristup i odbijaju kooperaciju kad je u pitanju poštovanje ljudskih prava.
Izvor: MAGistral/Reuters
Kongo – 750.000 hiljda izbjeglica, od toga preko 350.000 djece
Novi sukobi u centralnoafričkom Kongu pokrenuli su masovni izbjeglički egzodus u 2017. Broj interno raseljenih lica udvostručen je na oko 4,4 miliona. Krizna područja su u centralnom regionu Kasai i na teritorijama bogatim prirodnim resursima na istoku zemlje. Do kraja 2017. godine preko 620.800 stanovnika Konga je izbjeglo, od toga je polovina djece. Trenutno je broj porastao na 750.000. Nasuprot tome, Kongo je primio gotovo 540.000 izbeglica iz drugih država 2017. Kongo je jedna “od najkomplikovanijih dugotrajnih i zaboravljenih kriza”, kaže UNHCR.
Izvor: ap
Sirija – više od polovine stanovništva napustilo domove
Rat u Siriji dovodeo je do najveće izbjegličke katastrofe u svijetu. Do kraja 2017. godine, više od 6,3 miliona ljudi je napustilo zemlju, skoro jedna trećina izbjeglica potražila spas u susjednim zemljama i Evropi. Najviše je pobjeglo u susjednu Tursku, Liban i Jordan. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), oko jedanaest miliona Sirijaca je pogođeno ratom i napuštanjem domova, ako se uzmu u obzir i unutrašnje fluktuacije stanovništva, a što je više od polovine stanovništva Sirije.
Izvor: dpa
Južni Sudan – progon i glad
Najmlađa zemlja na svijetu je scena masovnog raseljavanja. Jedna trećina južno-sudanaca je u bjekstvu zbog nasilja u zemljama Istočne Afrike. Oko 2,4 miliona ljudi pobjeglo je u susjedne zemlje, pogotovo u Ugandu, Sudan i Etiopiju. Gotovo dvije trećine izbeglica su djeca. Skoro dva miliona ljudi su u bjekstvu u unutrašnjosti zemlje. Pozadina je građanski rat koji je izbio 2013. godine – samo dvije godine nakon proglašavanja nezavisnosti. U zemlji vlada siromaštvo i milioni ljudi su pogođeni nestašicom hrane.
Izvor: dpa
Jemen – humanitarna katastrofa
Građanski rat u Jemenu je prema UN jedna od najvećih humanitarih katastrofa na svijetu. Oko tri četvrtine stanovništva zavise od humanitarne pomoći , a dva miliona su interno raseljeni krajem prošle godine. Oko 200.000 Jemena je pobjeglo u inostranstvu.
Izvor: epa
Libija – zemlja haosa i nehumanosti prema izbjeglicama
Posebno za migrante iz Afrike Libija je odskočna daska za Evropu. Iako je broj dolazaka izbjeglica na mediteranskom putu nedavno opao, procenjuje se da u Libiji i dalje čeka još jedan milion migranata na šansu da se prebace u Evropu. Libija je nakon pada Gadafija podijeljena zemlja koju kontrolišu različiti klanovi, sukobi, velika korupcija i kriminal. Puno afrikanaca su od strane lokalnih libijskih klanova zatvoreni i žive u nehumanim uslovima. Aktivisti za ljudska prava izvještavaju o zločinima i mučenjima. Od 2017. godine IOM je prihvatio više od 23.500 Afrikanaca i pronašao im dom u trećim zemljama.
Izvor: MAGistral
Centralna Amerika – bježanje od nasilja i siromaštva
Mnogi ljudi iz Centralne Amerike svake godine bježe od nasilja i siromaštva u svojim zemljama. Krajem 2017. godine UNHCR je registrovao oko 294.000 ljudi iz regiona kao izbjeglice, 58 posto više nego u prethodnoj godini. Većina migranata pokušava da uđu u SAD preko Meksika.
Izvor: dpa
Avganistan – nepoznat tačan broj raseljenih
Krajem 2017. godine, UNHCR je prebrojao 2,6 miliona avganistanaca koji su pobjegli u inostranstvo. Mnogi su otišli u Pakistan, Iran i Evropu. U samom Avganistanu postoji još uvijek nepoznat broj interno raseljenih lica. Na primjer, više od 450.000 ljudi je izbačeno iz svojih sela i gradova zbog eskalacije rata samo sa Talibanima prošle godine. Od početka 2018. godine pobeglo je još 100.000 ljudi. Od 2016. godine, zemlje poput Pakistana su poslale stotine hiljada izbjeglica nazad u Afganistan bez ikakvih garancija da se mogu vratiti u svoje rodne kuće.
Izvor: MAGistral
Venecuela – 41% stanovnika želi da napusti zemlju
Suočeni sa humanitarnom krizom u Venecueli, sve više ljudi napušta zemlju. 1,6 miliona Venecuelana već živi u inostranstvu prema podacima IOM-a. Venecuelanska opozicija procjenjuje četiri miliona raseljenih. Prema studiji Gallup, 41 odsto Venecuelana žele da napuste svoju domovinu.
Izvor: dpa
Osvrt
Kao što je vidljivo iz ovog kratkog pregleda, gdje su obuhvaćene najveće izbjegličke krize (o.r. bez npr. palestinsko-izraelske katastrofe), jasno je da se radi o globalnom svjetskom problemu. Na drugoj strani dešava se globalna polarizacija svjetskog poretka, a koju najvećim dijelom provodi administracija Predsjednika SAD Donalda Trumpa. Na jednoj strani, ovim pristupom Trump pokazuje da je SAD jedina svjetska sila, te da može i jednostrano da definiše i usmjerava globalne svjetske odnose, poredak i procese, a na drugoj strani, pogotovu kad su u pitanju geostrategijski politički procesi i sukobi, dolazi do sve većeg izolacionizma, zatvaranja granica, nepovjerenja i sukoba interesa. A što rješavanju globalnih svjetskih problema samo šteti i stvara potencijal za dalje katastrofe.
H.M, 19.06.2018
