Usaglašeni stavovi SDA, SBB, SDP i DF: Ukinuti asimetrična rješenja i MAGistralov osvrt

Usaglašeni stavovi SDA, SBB, SDP i DF: Ukinuti asimetrična rješenja i MAGistralov osvrt
Share

U Sarajevu je održan sastanak američke ambasadorice u Bosni i Hercegovini, šefa Delegacije Evropske unije i predstavnik američkog State Departmenta sa predsjednicima četiri parlamentarne stranke. Lideri SDA, SBB, SDP i DF su zauzeli zajednički stav o izmjenama Izbornog zakona.

Kako je saopćeno nakon sastanka, predstavnici četiri stranke,  SDA, SDP, DF i SBB, zauzeli su jedinstven stav o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, o čemu bi se naknaadno trebao izjasniti i HDZ BiH.

– Imamo jedinstveni stav predstavnika ove četiri stranke, a to je da treba pokušati korigovati asimetrična rješenja Vijeća naroda u RS-u i Doma naroda u FBiH. Drugo je da sve što budemo radili mora biti bazirano na popisu iz 1991. godine, odnosno ustavnoj obavezi da bude bazirano na tom popisu. Treće je da se ne može odustati od toga da svaki kanton treba biti predstavljen, odnosno sva tri naroda, ako budu izabrani u kantonalnu skupštinu. Ukoliko bude pritužbi da je došlo do nekih manipulacija u vezi sa nacionalnim predstavljanjem, to treba CIK ispraviti. Konačno, dogovorili smo se da mora u potpunosti biti provedeno proporcionalno zastupanje – izjavio je nakon sastanka lider SDA Bakir Izetbegović.

Isti stav dijele i predstavnici ostalih stranaka koje su učestvovale na današnjem sastanku.

– Napravili smo jedan značajan iskorak. Želimo da postignemo dogovor da Dom naroda postane sličan Vijeću naroda RS-a, da bi se izbjegla asimetrija sa RS-om. Nama nije problem da se broj delegata podigne sa 17 na veći i mislim da je to jedna pregovaračka platforma o kojoj se trebaju izjasniti i legitimni predstavnici hrvatskog korpusa – izjavio je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, naglasivši da bi se Dom naroda Parlamenta FBiH trebao baviti samo pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa, a ne da, kao što je to slučaj danas, bude ravnopravan zakonodavni dom.

Uklanjanje asimetričnosti između Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda RS-a je ključna obaveza i za čelnike SDP-a i Demokratske fronte.

– Nadam se da bi ovo moglo ići u pozitivnom smjeru. Napravili smo iskorak i pokazali smo spremnost na saradnju. Očekujem i da ostale političke stranke u FBiH iskažu takav interes te da dođemo do rješenja koje će nam omogućiti provođenje izbora i implementaciju izbornih rezultata – izjavio je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Nikšić je kao pohvalnu istaknuo ulogu međunarodne zajednice, koja se u cijelom procesu ponaša kao medijator, a ne zagovornik partikularnih rješenja. Zadovoljan je današnjim sastankom i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić.

– Nemojte da bude da četiri bošnjačke stranke imaju isti stav. Nemaju četiri bošnjačke stranke isti stav, nego stranke sa sjedištem u Sarajevu. Mi smo se složili čak da napravimo jedan papir, koncept jedan na nivou eksperata, koji će biti ponuđen dalje na razgovore – kazao je Komšić.

S druge strane, direktor Odjela za južnu i srednju Evropu u State Departmentu Matthew Palmer je sastanak ocijenio kao pozitivan i konstruktivan, s obzirom da je, kako je kazao, čuo mnogo konkretnih prijedloga.

– Nešto bi želio naglasiti, a to je da ovdje nisam došao kako bih podržavao neki konkretan epilog, kako bih podržao konkretnustranku ili neki konkretan pristup. Pokušavamo podržavati i pomoći u razgovorima. Nismo tu da podržimo konkretno rješenje. Samo smo tu da pomognemo strankama da sjednu i razgovaraju o ovim važnim pitanjima – izjavio je Palmer.

Da je netom završeni sastanak bio jedan od najkonstruktivnijih, potvrdio je i šef Delegacije EU-a u BiH Lars-Gunnar Wigemark. On je također naglasio da EU ne podržava niti jednu političku stranku ili poseban prijedlog rješenja, već da imaju namjeru pomoći u pregovorima stranaka.

– Predugo se malo ili ništa nije dešavalo. Nadam se da ćemo sada vidjeti više pozitivnih koraka u ovim važnim razgovorima te da će u njih biti uključeno više stranaka, a ne samo ove koje su prisustovale današnjem sastanku – kazao je Wigemark.

Ambasadorica SAD-a Maureen Cormack je dodala, uz naglasak na pozitivnom i konstruktivnom sadržaju sastanka, da se reforme izbornog zakonodavstva moraju dogovoriti između parlamentarnih stranaka.

– Kroz ovaj proces smo održali niz individualnih i grupnih sastanaka. Jučer smo se sastali sa gospodinom Čovićem. Nastavit ćemo dijalog na svim nivoima, kako individualno tako i grupno – izjavila je Cormack.

MAGistralov osvrt

Njihov stav je u skladu sa demokratskim principima, te tako su i potvrdili da političari koji djeluju u interesu jedne države i SVIH njenih građana, mogu da imaju samo stav koji uvažava prava svih da budu birani i da biraju, bez obzira na etničko-vjersku pripadnost. Oni koji djeluju na principu etničko-teritorijalne parcijalizacije BiH, naravno, godinama traže rješenja, a koja su u suprotnosti sa demokratijom i neselektivnim pogledom na ljude.

Političari koji zastupaju tezu da je pripadnik jednog naroda manje vrijedan, ako su ga birali neki “drugi”, dolazi u sferu rasističko-aparthejdsko-segregacijske sfere, te time i na suprotnu stranu demokratije. Naime, građani biraju ljude koji će im dati bolji život, graditi puteve, škole, bolnice, a ne držati vjerske propovijedi, mise ili liturgije. Naravno i ljude koji će poštovati principe vjerskih, kulturnih i tradicionalnih sloboda, a što i jeste odlika demokratije. U slučaju etničkih rješenja, a koje potenciraju pojedini politički faktori u BiH i svoje težnje obrazlažu time “da konstitutivni narod može biti ravnopravan samo, ako njihove predstavnike biraju oni koji su iz istog konstitutivnog naroda”, ti politički faktori tom tezom već djeluju aparthejdski i segregacijski, jer indirektno kažu “one koje su birali predstavnici iz drugog naroda, nisu dovoljno vrijedni”, odnosno “oni drugi” nisu dovoljno “dobri-vrijedni” da bi znali izabrati nekoga “drugog”, a koji je “dobar”.

Tom logikom (koju npr. zastupa HDZ) je onda najbolje da za predstavnike jednog naroda treba izabrati SAMO vjerske službenike, jer valjda su oni najbolji od najboljih iz dotičnog konstitutivnog naroda. Drugim riječima, ljudi biraju sposobne političko-društveno-ekonomske predstavnike, a ne vjerske predstavnike (o.r. ovo je samo primjer za ovu konstataciju, a ne vrednovanje vjerskih službenika). 

Iz tih pozicija, koje odslikavaju moderno shvatanje demokratije i vladavine prava, proizašli su i zajednički stavovi sa današnjeg sastanka stranaka koje u svome djelovanju nikada nisu imale nadetničko ili segregacijsko djelovanje, ideologiju ili bilo koji drugi vid djelovanja, a koji je stavljao etničko iznad demokratskog prava. Naravno da je BiH zemlja u kojoj je većinski narod Bošnjački, ali društvena svijest se stvara i kroji interaktivno, kroz učešće svih faktora u društvu, te tako rješavaju i eventualni problemi. Ignorisanje problema, prebacujući odgovornost “drugome” je jedan drugi vid etničkog nacionalizma,  a što zagovornici etničke dominacije na dijelovima BiH teritorije koriste da bi većinski BiH narod stavili u kontekst nesposobnosti da zivi u demokratiji. Interesatno i zabrinjavajuće je da podršku etničkim podjelama daju politike iz Hrvatske i Srbije, posebno Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a da pri tome nemaju nikakav problem da i u njihovim državama postoji većinski narod, a to opet niko nije doveo u pitanje, kad su u pitanju prava drugih.