Pravosuđe

Demokratska sila: Zastava Bosne i Hercegovine je simbol integriteta za više od 2 000 000 građana i to nije za pregovaranje

Share

Zastavu jedne drzave ne smije niko da ponižava. U svim civilizovanim zemljama postoje zakoni koji regulišu i pri tome krivično sankcionišu neprimjereni odnos prema zastavi. Čak i član Predsjedništva u slučaju da ugrožava bezbjednost, Ustav ili sigurnosnu situaciju mora biti stavljen pod kontrolu od nadležnih institucija. U Bosni i Hercegovini je i pored separatističko-nacističkih politika, a koje su dovele do smrti stotina hiljada nedužnih, usvojena i prihvaćena zastava koja je

Dragan Bursać: Krst na čelu bolničarke Karmen

Share

Piše: Dragan Bursać Znamo li za Karmen Kamenčić, najhrabriju bolničarku prošlog rata, dijete koje je uz ličnu kartu zadužilo opremu Crvenog krsta, a dobilo krst urezan na čelu i leđima i rafal smrti? Znate li za Karmen Kamenčić i njenu sudbinu? Mučno je znati, a sramota ne znati. A Karmen je jedna od najvećih heroina posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Karmen, da tako se zvala, bila je djevojka-vila. Nešto

Demokratska sila: Zašto Milorad Dodik mora da ode iz Predsjedništva BiH

Share

Prema svim pravnim i ustavnim okvirima koji važe u Bosni i Hercegovini, prema međunarodnim i evropskim konvencijama, te prema zakonu o diskriminaciji, a koji je takođe na snazi u BiH, ultranacionalista, šovinista i faktor destabilnosti i mogući katalizator terorističkog i drugog nasilja u državi BiH, Milorad Dodik, treba na principima demokratske sile da odstupi sa funkcije Člana Predsjedništva BiH. Za to postoji veliki broj razloga. Aparthejd i ultranacionalizam Oko Dodika

25. novembar - Dan Državnosti BiH

Share

Moj rodni grad je malo mjesto. Previše malo da bi imalo neki veliki brend. Kao i većina gradova u BiH i Mrkonjić Grad je doživio ratne i poslijeratne promjene, kako u izgledu, tako i u strukturi stanovništva. Ali je bio jedan od prvih gradova koji je dobio epitet otvorenog grada i pored toga što je vlast manjeg BiH entiteta učinila sve da taj entitet bude jedino mjesto u Evropi gdje

Druga strana realnosti: Glasaj za "manje zlo" i daj šansu boljem sutra

Share

Stvarno, što je važno izaći na izbore? Mogu ja ovdje nabrojati stotinjak razloga, počevši od demokratije, slobodne volje pojedinca, mogućnosti da utičeš na politiku i budućnost, pa sve do nekih filozofskih sokratskih postulata i konstatacija. Sve bi to na kraju ispalo fraziranje, a koje u BiH društvu nema nikakvog efekta. Često je odgovor „ma što ću glasati, kad nemam za koga, svi su korumpirani, ili lopovi, ili nacionalisti, kriminalci i

Daytonski Ustav BiH: Rođen zbog Srebrenice, sahranjen zbog Srebrenice

Share

Isti oni koji su bili uzrokom Daytonskog mirovnog sporazuma, kao dio vlasti tadašnjeg paradržavnog dijela Bosne i Hercegovine, sutra, protivno konvencijama i suštini Ustava BiH, na dnevni red stavljaju raspravu o Srebrenici i genocidu u Srebrenici. Iako je najviša instanca međunarodnog prava utvrdila i presudila za genocid koje su počinile tadašnje snage na silu stvorene jednonacionalne paradržave, koja je Daytonom postala entitet, jednonacionalnog imena, kao dio države Bosne i Hercegovine,

Fabrikovanje uzroka i posljedica: Ko piše sektaško-mafijaške prijetnje Tužilaštvu BiH?

Share

Vještačko stvaranje afera, kroz plasiranje dezinformacija, anonimnih i N.N. izvora je svakodnevni radni proces informacionog-mafijaškog tima koji djeluje pod okriljem ekstremističke SBB organizacije. Paralelni sistem koji sistematično pljačka građane države BiH, kroz “nasilno” prodavanje ekstremističkog biltena, a koji u institucije i preduzeća “naručuju” o državnom trošku kadrovi ove sekte postavljeni na rukovodeće funkcije ili ministarstva, predstavlja unutrašnju komponentu udruženog zločinačkog djelovanja protiv države Bosne i Hercegovine. Dok šovinstičko-aparthejdski režim manjeg

Dunja Mijatović: Genocid u Srebrenici nije se desio slučajno

Share

Negiranje genocida u Srebrenici mora se okončati, neprocesuiranim počiniocima se mora suditi, a učenici moraju učiti istinu o masakrima koji su počinjeni u julu 1995. godine, smatra Dunja Mijatović, Komesar Vijeća Evrope za ljudska prava. Dunja Mijatović, Strasbourg Svakog 11. jula nakon 1995. godine, hiljade ljudi okuplja se u Potočarima u sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, najstrašnijeg zločina počinjenog na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Preživjeli i porodice žrtava

Sukobi, ratovi i progoni: Pregled najvećih izbjegličkih katastrofa 2017/2018

Share

Zbog razornih kriza, ratova i sukoba u mnogim dijelovima svijeta, broj izbjeglica i raseljenih lica se svake godine povećava. Donosimo pregled najvećih aktuelnih kriza i ratova koji kao posljedicu imaju protjerivanje i bježanje miliona ljudi, najčešće povezano sa etničkim motivima i nasiljem. Rohinje – Bježanje od etničkog čišćenja, po mnogima, od genocida Ovo je najbrže rastuća izbjeglička kriza u svijetu, Ujedinjene nacije su 2017. godine opisale situaciju Rohinja, kao žrtve

HDZ-a 1990 vs. HDZ BiH: Isti ciljevi, male i velike etničke podjele

Share

U glavnim političkim ciljevima razlika između HDZ1990 i HDZ BiH je samo u nijansama. Čak šta više iz perspektive jednonacionalne etničke segregacije i izborne isključivosti, sudeći po izjavama predsjednika HDZ1990, oni to za razliku od HDZ BiH (Čović) traže za čitavu BiH, dakle ne samo u kantonima gdje su bosanski Hrvati većinsko stanovništvo. Nakon što je kandidatkinja za člana Predsjedništva iz reda bosanskih Hrvata, Diana Zelenika, sumornu svakodnevicu nacionalističkih i